Ususret izletu na Murter

PDFIspis

0- Idemo na Murter? - Ajmo.
I tako je pao dogovor da u nedjelju idemo na Murter.

OK, priznajem, malo karikiram, ali nije nam trebalo puno dulje da se dogovorimo.

 

 

 

Ideja se lagano kuha još od prošlogodišnjeg izviđanja pred društveni izlet, kada smo zaključili da bi bilo lijepo posjetiti dijelove otoka koje smo preskočili. Sa zacrtanim ciljem i poznavanjem lokalnih staza, plan nije bilo teško osmisliti.

Idem po Maju i Ivanu, pa krećemo put Betine, uz obavezno zaustavljanje na kavicu s pogledom na Skradin. Dolazimo u Betinu i krećemo prema Murteru gdje nas čeka svladavanje prvog uspona od 63 metra. Spoiler alert: ne, to nije najviši vrh Murtera. Lagano se penjemo na brdo Gradina makadamom koji se spaja na markiranu stazu prema vrhu. Već pri početku uspona nam se otvara vidik na oba mjesta, kao i polje koje ih dijeli, a dolaskom na vrh se otvara vidik prema jednoj od brojnih skupina otočića oko otoka Murtera. Tegina, Veliki i Mali Vinik, te Zminjak, koji su dio te skupine, zatvaraju uvalu Hramina u koju se smjestio priobalni dio mjesta Murtera, a među njima se rasprostire plitka mreža plavetnila. Podno brda se nalazi zajedničko groblje Murtera i Betine.

 

1 1 vrh

 

1 2 vrh

 

Na više lokacija na brdu su nađeni ostaci liburnijskih nastambi i suhozida, a podno brda, neposredno uz groblje, se nalaze ostaci rimskog grada, što je naša sljedeća destinacija. Prolazimo stazom iznad groblja, te se spuštamo kraj ostataka rimske maritimne vile do ostataka lučkog postrojenja. Veći dio ostataka se nalazi pod morem, pa je fragmente amfora i balastno kamenje koje je služilo za stabilizaciju praznih trgovačkih brodova moguće razgledati s maskom za ronjenje, za što nam je ipak sada bilo prehladno. Dalje nastavljamo do ostataka rimske cisterne nedaleko ceste prema mjestu.

 

2 1 colentum

 

2 2 colentum

 

Dalje nastavljamo kroz mjesto prema plaži Luke. Kako sam naišao na informaciju da je probijena nova staza, odlučujemo odstupiti od plana i istražiti novu stazu, te nastavljamo prema uvali Jersani na poluotoku Crnikovac iza koje počinje ta staza. Uvalu Jersani zatvara otočić Veliki Vinik, a kako je smještena na samom ulazu u uvalu Hramina, morske struje nanose mulj koji se taloži u uvali. More između uvale i otočića je iznimno plitko, a sama uvala djeluje poput močvare - nataloženi mulj se uzdiže iznad mora i predstavlja stanište biljke slanuša, zbog čega je čitav otok ušao pod mrežu Natura 2000. Novom stazom nastavljamo preko poluotoka Crnikovac, otkrivamo nove vidike, ali i činjenicu da je zadnji segment staze, koji bi spojio novu stazu s onom kojom smo planirali proći, tek u planu. Naravno, mogli smo se povesti onom "kartu čitaj, seljaka pitaj", ali tada bismo ostali uskraćeni za prelijepe vidike i škraping avanturu.

 

3 1 crnikovac

 

3 2 crnikovac

 

Nakon povratka na stazu, stižemo u uvalu Podvrške koja nas oduševljava tirkiznom bojom mora. Uvala je povezana s otočićem Škojićem na kojem se nalazi lučica, a ispred uvale je otok Prišnjak koji je dodatno štiti od vjetra i valova. Sa Škojića se vidi svjetionik na Prišnjaku, koji je orijentir pri povratku s Kornata. Dok smo prolazili uvalom Hramina, nismo ni osjetili koliko jako jugo je počelo puhati. Kad smo prošli puntu poluotoka, toga smo itekako postali svjesni, pa smo odlučili pauzu napraviti upravo na Škojiću koji nam je, kao i brodovima u lučici, pružio zavjetrinu.

 

4 1 podvrske

 

4 2 podvrske

 

Nakon pauze smo krenuli preko plaže Slanice prema stazi koja vodi na Raduč, najviši vrh otoka Murtera. Raduč je, sa svojih 125 metara, duplo visočiji od Gradine. Na vrhu se nalaze odašiljači za TV i mobilne mreže, ali pravo blago Raduča se nalazi ispod vrha. Dolaskom na vrh, vadimo čeone lampe i pripremamo se za ulazak u podzemlje. Naime, nakon sudara talijanskog broda Morosini s brodom Jadranske plovidbe Karađorđom 1930. godine i medijskih špekulacija da je kapetan broda Morosini namjerno izazvao sudar, Ministarstvo obrane kraljevine Jugoslavije 1932. godine započinje izgradnju tunela u brdu Raduč u sklopu kojih se nalaze dvije topovske baterije i snajpersko gnijezdo. Ukupna duljina tunela je 310 metara. Svrha ovih topovskih baterija je bila da čuva prolaze Murterskog i Kornatskog akvatorija, a područje pokrivanja se nastavljalo na područje koje pokrivaju topovi na Žirju. Topovi su uklonjeni, te se radi na planovima za uređenje tunela u turističke svrhe.

 

5 1 tuneli

 

5 2 tuneli

 

Na vrhu koristimo priliku za snimiti još koju fotografiju, te se spuštamo do sljedećeg brda Vršine na kojem se nalazi crkvica sv. Roka. Put nastavljamo kroz staro selo, te se, pod dojmom izleta, lagano vraćamo kroz Murtersko-Betinsko polje natrag prema autu.

 

6 1 raduc naslovna

 

6 2 sv rok

 

Nadam se da vas je ovaj kratki putopis zainteresirao za znamenitosti otoka Murtera, koji svakako ima što ponuditi i u sezoni i van sezone, te vas ovim putem pozivam da nam se pridružite na ovogodišnjem društvenom izletu na Murter.

 

Tekst i fotografije: Marko Bilić

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com
 
Radno vrijeme tajništva
uto - čet: 18:00 - 22:00
pet: 10:00 - 14:00