Izlet na Durmitor (Crna Gora), 6.-8.10.2018.

PDFIspis

BobotovKuk6Crnogorci, a osobito Durmitorci za svoj Durmitor zasigurno misle da je to jedan uistinu jedinstveni kutak svijeta. Mi ih u ovome uvjerenju svesrdno podržavamo jer nas Durmitor ama baš nikada nije ostavio ravnodušnima, ma u koje godišnje doba smo ga posjetili.



 

 

Dinamički plan izleta:

Subota, 6. listopada

04.45 – okupljanje na parkiralištu ispred HGSS-a (Šibenska ulica)
05.00 – polazak autobusom prema NP Durmitor

Durmitor je nacionalnim parkom proglašen 1952, godine, a prije gotovo 40 godina uvršten je i na UNESCO-v popis Svjetske kulturne i prirodne baštine. Durmitor je nesumnjivo uz Prokletije najljepša crnogorska planina gdje je tektonskim djelovanjem i erozijom, riječnom i ledenjačkom, stvoren planinski svijet fantastičnih oblika. 
Iako je površinom čak sedam puta manji od našeg Velebita ima čak 48 vrhova iznad 2000m, od čega 40 preko 2100 m, 27 preko 2200 m, 18 preko 2300 m, 7 preko 2400m i samo jedan preko 2500 m (Bobotov kuk). Na istom tom području ima 17 jezera iznad 1400 m, od čega 11 iznad 1500 m, 9 iznad 1600 m, 4 iznad 1700 m, dva iznad 2000m (Zeleni vir i Miloševa lokva), a najdublje je Crno jezero (49 m).


13.00 – dolazak u NP Durmitor i polazak na turu Crno jezero – Mlinski potok – Zminje jezero – Crno jezero

Crno je jezero ledenjačkog podrijetla, a sastoji se u biti od dva manja jezera, Velikog i Malog jezera, povezanih uskom prevlakom širine svega 60 metara koja ih u vrijeme niskog vodostaja razdvaja na dva zasebna jezera. Najveća dubina Velikog jezera je nekih 26 metara, dok je Malo jezero duplo dublje. Ali zato Veliko ima dva puta veću površinu i isto toliko manju zapreminu. Ukupna je površina jezera 0,515km2, čime je iza Plavskog jezera na istoku Crne Gore, drugo isključivo crnogorsko jezero po veličini. Na Durmitoru postoji čak 18 jezera, odnosno gorskih očiju kako ih nazivaju naši domaćini. Zminje jezero je upravo jedan od najljepših primjera gorskog oka, jezerce skriveno u dubini šume na 1.550 m/nv, okruženo gustom šumom smreke i jele.

 

Durmitor 2016 22

18.00 – polazak autobusom prema hotelu
18.20 – dolazak u hotel i smještaj

Nedjelja, 7. listopada

7.00 – doručak (uključen u cijenu noćenja)
8.00 – ukrcaj u autobus koji nas vodi na početnu točku ture
9.00 – dolazak na Sedlo, visoki prijevoj (1907 mnv) na jugoistočnoj strani Durmitora koji je početna točka našega uspona

Planira se da uspon do Bobotovog kuka traje oko 4 sata, a povratak oko 3 sata. 

Prva polovina uspona gotovo da se može nazvati šetnjom kroz čarobne durmitorske predjele gdje sasvim osjetno zalazimo u njegovu nutrinu. Na ovome dijelu prolazimo Uvitim ždrijelom (2140mnv), Surutkom (2082 mnv) i stižemo na Zeleni vir (2028 mnv). Na Zelenom viru planirana je pauza.
Staza dalje vodi strmije uzbrdo i dok nam se otvaraju stalno novi vidici polako prevaljujemo 500-tinjak metara nadmorske visine. Bobotov kuk nalazi se na 2523 mnv i treći je najviši vrh po visini u Crnoj Gori (nakon Zle i Dobre kolate u masivu Prokletija koji su sve ga nekoliko metara viši od Bobotovog kuka).

 

Durmitor 2016 20

 

13.15 – dolazak na vrh

Vrh Bobotovog kuka površinom nije velik pa je na vrhu potreban krajnji oprez dok budemo uživali u vidicima i slikavali se za dugo sjećanje. Na uskim djelovima staze također je potrebno pripaziti da se pravilno vrši mimoilaženje s planinarima koji se kreću iz suprotnoga smjera.

 

Durmitor 04

13.45 – početak silaska (grupa B se vraća istim putem s vrha, dok grupa A silazi dužim putem; na drugu stranu planine stazom Valoviti do – Ledena pećina – Lokvice – Crno jezero)

Pod vrhom Obla glava nalazi se jedan od bisera crnogorskih planina – Ledena pećina (2.156 m/nv). Njena dvorana dužine 40 metara i širine oko 20 metara sadrži veliki broj ledenih stalaktita i stalagmita visine i po nekoliko metara. 

16.45 – povratak grupe B na Sedlo, ukrcaj u autobus, povratak u hotel
18.45 – dolazak grupe A na Crno jezero, prijevoz autobusom do hotela
i priprema za višestruko zasluženu večeru (večera nije organizirana ali u našem hotelu postoji i restoran pa je i to jedna od mogućnosti)J19.00 – dolazak u hotel, tuširanje, ribanje, večernja toaleta



Ponedjeljak, 8. listopada

7.00 – doručak (uključen u cijenu noćenja)
8.00 – ukrcaj u autobus koji nas vodi cestom prema Sedlu, pod vrh Stožina
9.00 – početak uspona na Stožinu
10.00 – dolazak na Stožinu

Stožina sa Ranisavom, Sedlenom gredom, Sedlom, Uvitom gredom i Šljemenom okružuje prostranu Pošćensku dolinu. U ovisnosti od perioda godine u ovoj dolini postoji više jezera i izvora od kojih su neka stalno, a neka povremeno bogata vodom: Modro, Srablje i Valovito jezero, Suva lokva, izvor Studenac, i dr. Vrh Stožina, iako znatno niži od okolnih vrhova, svojim neobičnim izgledom ( naziv asocira na stog sijena ) dominira na sjeveroistoku iznad Pošćenske doline .
S vrha Stožine pruža se izvanredan pogled na veliki broj crnogorskih planina: Sinjavinu, Tali, Moračke planine, vrhove Durmitora, Ranisavu, Sedlenu gredu, Uvitu gredu, Šljeme, Savin kuk, kao i okolinu Žabljaka, Njegovuđu, Riblje i Vražje jezero, Ševarinu, Pošćensko jezero, Pošćensku dolinu sa spomenutim jezerima.

11.30 – polazak prema Splitu, putem stanka za kasni ručak u Stocu (BiH)

Stolac je prostor s vjerojatno najdužom i najraskošnijom poviješću života u Bosni i Hercegovini, o čemu svjedoče materijalni ostaci urbanog života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona, kojeg zbog svoje starosti nazivaju “Bosansko-hercegovačka Mikena”. Smatra se da su ovdje na obalama Bregave ljudi kontinuirano živjeli unatrag 16.000 godina, a dokazi se nalaze na sve strane, počevši od spomenutog Daorsona, preko nekropola stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Hodovu, pa do tvrđave starog grada Vidoškog. 

23.00 – dolazak u Split

Prijave za izlet: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom, srijedom i četvrtkom od 18 do 22 sata, a petkom od 8 do 12 sati
Težina ture: 1. dan (K1 – T1), 2. dan (K2 – T2), 3. dan (K1 – T1)
Smještaj: hotel *** 
Prehrana: doručak u hotelu, a ostali obroci u vlastitom aranžmanu
Potrebna oprema: izletnička - prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće
Prijevoz: autobusom
Informacije: u prostorijama Društva, na tel.021/394-365 
Glavni vodič: Raif Parduzi
Pomoćni vodiči: Sanja Marinov i Denis Vranješ

ZBOG PRELASKA DRŽAVNE GRANICE OBAVEZNA VALJANA OSOBNA ISKAZNICA ILI PUTOVNICA!!!

Sastanak sudionika izleta s vodičima u društvenim prostorijama HPD Mosor u srijedu 3.10. s početkom u 20 sati.

Prednost kod popune autobusa imaju ranije prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta. Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka te bacanje otpada po okolišu. Vodič zadržava pravo promjene rute i satnice ovisno o okolnostima.

Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)

Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno(duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com