"Gojzericom po Murter - u gostima kod Agate i Marka"

PDFIspis

Murter 08 malaPozivamo vas da nam se u nedjelju 22. travnja 2018. pridružite na izletu na prekrasni otok Murter gdje će nam domaćini biti naši Mosoraši Agata Kovačev i Marko Bilić.



 

Dinamički plan izleta:

Nedjelja, 22.04.2018.

06:45 Okupljanje na stanici u Sukoišanskoj ulici

07:00 Polazak prema Murteru
Na putu prema Murteru napravit ćemo kratku pauzu za kavu.

09:30 Dolazak u Jezera i polazak na turu
Jezera, mjesto pomoraca, ribara i ronilaca smješteno je na jugoistočnoj strani otoka Murtera. Jezera su uvučena u zaljev oblika potkove koji je okružen pitomim brežuljcima. Zbog svog prirodnog položaja mjesto nije izloženo udarima jačih vjetrova pa je njegova uvala idealna kao pristanište i stanište brodova. Mjesto broji 960 stanovnika. 
Ime Jezera dolazi od toga što se kišnica zaustavlja na djelu nepropusnog tla pa stvara velike lokve. Blato ili Jezero, u davnini močvarno tlo jugozapadno od samog mjesta, većim djelom je isušeno zbog malarije početkom 20 st., dok je druga vodena površina zvana Lokva puna vode od prvih do zadnjih kišnih razdoblja.

 

Murter 02

10:30 Dolazak u Tisno
Tisno je nastalo je na mjestu gdje otok Murter gotovo dodiruje kopno, pa je po tom uskom tjesnacu (6m), koji razdvaja otok od kopna, i dobilo ime. Prvi put se spominje 1474. godine, a za vrijeme francuske vladavine (1806-1813.) Tisno je postalo najveće otočno naselje i centar komune. Početkom 18. stoljeća, kad je prošla opasnost od turskih napada, sagrađen je most koji povezuje otok Murter s kopnom, pa se Tisno počelo širiti i na kopneni dio. Središte starog dijela je na otoku, jugoistočno od pokretnog mosta. Iza zadnjih kuća i crkvice Sv. Andrije nalazi se kamenita, šumom natkrivena plaža sa dugim, ugodnim šetalištem. Noviji dio sagrađen je na kopnenom predijelu Gomilica. Tisno ima, za mala dalmatinska mjesta, neobično prostrane trgove, bogatstvo zelenila i dugu mjesnu rivu, kao stvorenu za okrepljujuću ljetnu šetnju. Tisno je poznato i po velikoj fešti Gospe od Karavaja (Caravaggia), 26.svibnja, kad se u Tisnom okupljaju vjernici iz cijelog kraja.

11:30 Dolazak na Pudaricu
Pudarica je kamena gomila spiralnog oblika, nalik krnjem stošcu sa sedam spiralnih stuba, građena od nepravilnog kamenja u suhozidu. U novije doba služila je pudarima-poljarima kao osmatračnica za čuvanje polja.
No, okrenuta je i prema moru, odnosno uvali Murtar, pa povjesničari i arheolozi smatraju da je vjerojatno bila stražarnica nad uvalom, gdje su Iliri i Kelti dolazili brodovima i da je takvih gomila bilo više na jugoistočnoj strani otoka Murtera u blizini Jezera.

 

Murter 03

13:30 Dolazak u uvalu Podjasenovac
U uvali ćemo napraviti pauzu za marendu.

14:30 Polazak preko uvale Kosirina prema crkvi Sv. Roka
Nakon pauze, uputit ćemo se stazom koja prolazi uz more prema uvali Kosirina, odakle ćemo dalje ići prema crkvi sv. Roka.

16:00 Dolazak na crkvu Sv. Roka
Crkva Sv. Roka nalazi se na brdu Vršine odakle seže pogled na cijeli otok Murter i okolicu. Crkva je podignuta ovom zaštitniku od kuge u znak zavjeta i zahvalnosti. Ako se 16. kolovoza nađete u mjestu Murter, možete se pridružiti hodočasnicima koji nose kip Sv. Roka kroz stari dio Murtera. Tom prilikom možete vidjeti tradicionalne murterske nošnje.

 

Murter 08

16:30 Dolazak u Betinu i odlazak u Muzej betinske drvene brodogradnje
Betinu, zbog položaja i očuvane arhitekture, smatraju jednim od najljepših mjesta na Jadranu. Središnji, povijesni dio Betine izgrađen je na istočnim padinama rta Artić na sjevernom ulazu u Murterski kanal. Tijekom vremena naselje se proširilo i na uvalu Zdrače i spojilo sa Murterom. Danas fizička granica između Murtera i Betine ne postoji. Jedino što upućuje na izlazak iz jednog mjesta u drugo jest tabla s nazivom. Mjestom dominira Župna crkva Sv. Frane Asiškog s tornjem, djelom šibenskog graditelja Ivana Skoka (1736. godina), a od nje se spušta prava mreža starih uličica prema staroj jezgri mjesta. Prema legendi ime naselja Betina potječe od stare keltske riječi "bet" što znači - usta i vrlo slikovito opisuje izgled betinske luke. Naime, kada Betini prilazite s mora, poluotok, na kojemu se nalazi dio stare, kamene, Betine, poput usana tvori prirodnu luku i štiti ribarske brodove od nasrtaja podivljalog mora i bure, koja je na tom djelu izuzetno jaka. Betina je nadaleko poznata i po svojim kalafatima (brodograditeljima u drvu). Još je 1848. godine otvoreno u to vrijeme vrlo moderno brodogradilište, a tradicija brodogradnje održala se i do danas. Danas, kada drvena gradnja na Jadranu polako zamire i ustupa mjesto plastičnim brodovima, Betina je sa svojim "škverom" i nekoliko malih obiteljskih brodogradilišta postala jadranski centar drvene brodogradnje.

19:00 Polazak prema Splitu

20:30 Dolazak u Split

Prijave za izlet: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom, srijedom i četvrtkom od 18 do 22 sata, a petkom od 8 do 12 sati
Prijevoz: autobus
Prehrana: prehrana je u vlastitom aranžmanu
Težina ture: lagana (K1-T1)
Potrebna oprema: izletnička- prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće
Informacije: u prostorijama društva, na tel. 021/394-365 i na mob. 098/162 05 50 Aleksandra Kuzmanić 
Vodič: Aleksandra Kuzmanić 

Napomena: Prednost kod popune autobusa imaju ranije prijavljeni izletnici, sa cjelovitom uplatom izleta. Odazivom na izlet svaki pojedinac potvrđuje da ispunjava zdravstvene i psihofizičke uvjete za sigurno sudjelovanje na istom, da izletu pristupa na osobnu odgovornost te da će se u skladu s planinarskom etikom pridržavati plana izleta, odluka i uputa vodiča. Vodič ima pravo izmjena i dopuna u programu izleta ovisno o okolnostima na terenu.

Kondicijska zahtjevnost:

K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)


Tehnička zahtjevnost :

T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com