"S okusom mora, s okusom soli III", 18.3.2018.

PDFIspis

Gradac 24Pozivamo vas da nam se u nedjelju 18. ožujka 2018.g. pridružite na završnom izletu trilogije "S okusom mora, s okusom soli" kojim ćemo proći i zadnju dionicu našeg puta Makarskim primorjem, od Živogošća do Gradaca.

 

 

 

 

Dinamički plan izleta:


06:45h okupljanje na Sukoišanskoj
07:00h polazak autobusom prema Makarskoj, kava
09:00h nastavak vožnje autobusom do Živogošća

3. dio izleta "S okusom mora, s okusom soli" započinjemo od samostana u Živogošću.

Živogošće pripada općini Podgori u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Sastoji se od više manjih naselja od kojih su Porat, Mala Duba i Blato smješteni neposredno uz more te starih napuštenih naselja Murave i Strnja u podnožju Biokova.

Uz izvor vode, podno planine Biokova, 1616. godine utemeljen je franjevački samostan u Živogošću. Stoljećima je bio središte ne samo duhovnog života ovoga kraja, nego i pismenosti, a bogata samostanska knjižnica i vrijedna umjetnička djela koja samostan čuva svjedoče o tome. U 17. stoljeću stradao je pod najezdom Turaka no fratri su ubrzo obnovili izgorjeli samostan te on danas predstavlja značajnu turističku destinaciju zbog svoje povijesti i arhitekture. 
Laganim i kratkim usponom prelazimo brdo Suzine te pokraj starog zaseoka Jukića dolazimo do Male Dube. Dalje nastavljamo uz more te preko plaže Dube i brda Matijaševica dolazimo do Blata.
Nastavljamo šetnju prekrasnim plažama do kampa Dole. Dolaskom do kampa, nažalost, zbog zapuštenosti stare staze koja je povezivala Strn i Vujince i dalje prema Drveniku, kao i ograđenog lovišta, sljedi nam 15-ak minuta hoda uz Jadransku magistralu do vale Matanovica gdje smo opet na "našem" terenu. Blagim usponom preko Križina uz poglede na Hvar i Pelješac dolazimo do Drvenika, Donja Vala.

 

Gradac 20

Drvenik je mjesto izrazito bogato povijesno-arheološkim lokalitetima, od kojih prvenstveno valja istaći prethistorijsku fortifikacijsku utvrdu Gradina, u kojoj se 1687. odvila opjevana epska bitka između drveničkih žena i turskih osvajača, zatim obnovljenu Crkvu Sv. Jurja iz 14. stoljeća, inačicu hrvatske verzije "Romea i Julije" - spomenik nesretnoj ljubavi, „Kostanića greb“, iz 15. st. te stari kameni put preko Biokova na kojem je Alberto Fortis prepisao Hasanaginicu. 
Prvi put spominjan u 13. stoljeću, ime je dobio po riječi drvo. O tom razdoblju i dan danas svjedoče ostatci kuća u Starom selu Drvenik, koje je smješteno odmah ispod planine i koje odražava pučko, dalmatinsko graditeljstvo i arhitekturu.

 

Gradac 23


Na svakom brežuljku, kojim Drvenik obiluje, nalaze se groblja Ilira, stanovnika koji su tu živjeli prije dolaska Hrvata, dok su na pojedinim lokalitetima vidljive ilirske i rimske naseobine. 

U Drveniku radimo pauzu za ručak, kavu…

Dalje nastavljamo našu šetnju preko Gornje Vale do Zaostroga.

Naselje Zaostrog se razvuklo u prirodnoj i prostranoj zavali, okruženo visokim i strmim obroncima planinskog masiva Biokovo – Rilić. Južni obronci Rilića s vrhom Šapašnik okružuju ga i štite sa sjevera, Viter sa istoka, a blaga zelena Plana sa zapada. Ime nosi po tvrđavi Ostrog, koja je, prema zapisima bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta bila glavni grad i utvrda tadašnje hrvatske države Paganije, koju su osnovali Neretvani. Srednjovjekovna utvrda Ostrog nalazila se visoko u brdu ispod Malog Vitera. Mjestom i danas dominira, više od pola milenija star franjevački samostan Sv. Marije s visokim zvonikom. Crkva i samostan zaštićeni su kao spomenici kulture. Uz samostansku knjižnicu, s više od 25000 knjiga i 24 inkunabula, te stari arhiv potrebno je spomenuti i muzejsku samostansku zbirku s predmetima iz antike, crkvenog obrta i narodnih rukotvorina kao i da je u crkvi grob fra Andrije Kačića Miošića.

 

Gradac 21

Od Zaostroga nastavljamo dalje prema Podaci.

Podaca je podijeljena na tri zaseoka: Kapeć, Viskovića vala i Ravanje. Podaca je nastala na kamenim obroncima Biokova, mjestu pogodnom za obranu, a povijest joj seže daleko u mlađe kameno doba što dokazuju arheološki nalazi, kao što je kameni bat za mlaćenje žita koji se čuva u franjevačkom samostanu u Zaostrogu.
O vremenima kada su ovo područje nastanjivali Iliri svjedoče mnoge kamene gomile ispod Biokova. Za vrijeme rimske vladavine područje je bilo pod vlašću Narone, što potvrđuju mnogi arheološki nalazi, kao što je razbijena žara sa srebrenjakom rimskog cara Severa (193.-211.) pronađena na ovom području. O tim vremenima svjedoči i komad zidine uz koju je pronađen i kameni kapiteliz srednjega vijeka koji sliči kapitelima naših starohrvatskih crkava. Kad su Hrvati za vrijeme seobe naroda naselili Makarsko primorje (VI-VIII.st) naselili su i ovaj kraj, ali visoko na obroncima planine radi lakše obrane te zbog iskorištavanja biokovskih pašnjaka.
Od Podace, preko Brista, dolazimo u Gradac gdje uz slobodno vrijeme za piće završavamo ovaj naš serijal izleta pod nazivom “S okusom mora, s okusom soli” gdje smo nogu pred nogu od Vrulje do Gradca prehodali 70-ak kilometara.

 

Gradac 22


Mjesto Gradac je turistički centar Rivijere Gradac. Staro naselje je tu postojalo još u pretpovijesno doba, o čemu svjedoče kamene gromade iz brončanog i starijeg željeznog doba. U Antičko doba, na području Gradca se nalazio rimski Civitas Biston. Nekadašnje primorsko središte kolonije Narone, bilo je važno rimsko uporište na ovome području Jadrana. Primjerci rimskog novca, i dio vijenca monumentalne građevine iz perioda 2.- 3. stoljeća su pronađeni na lokalitetu Gradina.
U Srednjem vijeku je na području Gradca postojao stari grad Lapčan (Labinac), kojeg spominje i bizantski car Konstantin (Labineca). Gradac se pod današnjim imenom prvi put spominje 1649. godine. Ime je dano po utvrdi koja se nalazila na uzvisini iznad današnje crkve sv. Mihovila, sagrađenoj za vrijeme Kandijskog rata (1645. - 1669.). Sačuvan je crtež prikaza pomorsko-kopnene mletačko osmanlijske bitku kod Gradca godine 1666. Na tom crtežu kula je bila u plamenu...
U napuštenom selu Čista iznad Gradca su ostaci napuštenih kuća stare autohtone arhitekture. Jedna od najstarijih očuvanih građevina na prostoru Gradca je kapela Sv. Paškvalina na brdu Plana. Uz staru župnu crkvu sv. Ante je mjesno groblje, a nova crkva, sv. Mihovila, je sagrađena 1852. godine. 

20.30 očekivani dolazak u Split


Prijave uz uplatu: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom, srijedom i četvrtkom od 18 do 22h te petkom od 8 do 12h 
Prehrana: u vlastitom aranžmanu (iz ruksaka)
Oprema: izletnička - prilagođena vremenskoj prognozi i uvjetima na terenu, hrana i piće, planin. i osobna iskaznica, mobitel, udobna i čvrsta obuća...
Prijevoz: autobus
Težina: K1 - T1
Informacije: - u prostorijama Društva i na telefon 021/394-365
Vodič: Boris Tolić – 098 488 810

Prednost kod popune autobusa imaju prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta.
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča. Nije dozvoljeno uznemiravanje životinja, branje biljaka, te bacanje otpada po okolišu.
Vodič zadržava pravo izmjena i dopuna u programu izleta te pravo promjene satnice ovisno o okolnostima.

Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)


Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)

HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com