Stazama Prosjaka i sinova

PDFIspis

Prosjaka i sinova 08mala"Mi nismo prosjaci od nevolje, nego prosjaci od zanata! Za nevolju i ja znam opanke načiniti. 

Ali kakvi bi to bili opanci? Dobri. Dobri za onoga koji dobra nikad nije vidio! Ma kad bi Stipanica takve opanke načinio, nitko mu više ne bi došao da mu druge načini. Može li u vaše šuplje glave stati bar to, da je ovaj naš posao zanat, kao što hajdučija bijaše zanat naših djedova?!"
Ivan Raos, Prosjaci i sinovi 
 
Već godinama HPD Mosor organizira izlet u Imotsku krajinu. Nakon što smo obišli Lokvičićka jezera, kanjon Badnjevice, Crveno i Modro jezero te još brojne lokacije oko Imotskog, nametnula mi se misao kako bismo trebali zagaziti i stazama kojima su išli preci današnjih žitelja Imotske krajine. Željela sam da bolje upoznamo velikog hrvatskog pisca Ivana Raosa i njegovo najpoznatije djelo, roman Prosjaci i sinovi.
 
Prosjaka i sinova 06
 
Nedjeljno jutro u Splitu donijelo je kišu i oblake. U meni je još bilo nade da će nas na izletu poslužiti vrijeme, baš kao što nas i uvijek posluži na mojim izletima. Iz Splita smo se uputili u ranim jutarnjim satima. 
 
Prosjaka i sinova 01
 
Naš prvi cilj je bio arheološki lokalitet Crkvine u Cisti Velikoj. Crkvine se nalaze nedaleko od magistralne prometnice Trilj-Imotski koja je pružena trasom antičke ceste Tilurij-Narona. U razdoblju od 1993. do 2007. godine na Crkvinama su otkriveni i u vidu arheološkog parka prezentirani ostaci složenog kompleksa antičkih profanih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina okruženih pripadajućim grobljima. Ostaci pet različitih crkava podignutih na istim temeljima u razdoblju od 5. do 10. stoljeća govore o promjenama koje su se na ovom području događale tijekom kasne antike i ranog srednjeg vijeka. Sa svim navedenim nas je upoznala naša Mosorašica Josipa, koja je bila i stručni vodič ovog izleta. 
 
Prosjaka i sinova 02
 
Put nas je dalje vodio prema Crljivici. Od Josipe smo saznali kako je Crljivica najveća i najznačajnija skupina stećaka u Hrvatskoj. Stećci potječu iz 14. i 15 stoljeća. Pronađeno je 16 stećaka-sarkofaga, 56 sanduka i 15 stećaka u obliku ploča. Svi su oni uglavnom ukrašeni običnom ornamentikom koja se može pronaći na stećcima u okolici: križevima svih vrsta, prizorima lova, kola, dvoboja, različitih biljnih motiva, polumjeseca i zvijezda. Na dva stećka su dijelom sačuvani natpisi na bosančici.
Južno od Velike Crljivice  nalazi se sedam velikih krških bunara koji datiraju iz srednjeg vijeka. Može se zaključiti da je ovaj lokalitet jedinstveno mjesto koje se razvilo uz izvor vode na važnom komunikacijskom putu Dalmatinske Zagore.
 
Prosjaka i sinova 03
 
Nakon obilaska, ponovno smo sjeli u autobus i ubrzo se zaustavili u Lovreću te popili prvu jutarnju kavu. Tu nas je dočekao Veljko Ujević, predsjednik HPD Imotski, koji je već tradicionalno naš domaćin na izletima njegovim rodnim krajem. Nakon kave uputili smo se prema Medovu Docu. Selo Medov Dolac nalazi se na krajnjem jugozapadu Imotske krajine, u općini Lovreć. Sastoji se od više izdvojenih zaselaka bez karakterističnog središta. Na krajnjem zapadu u jednom zaseoku su Matkovići, Mustapići, Vrdoljaci i Šimundići. Raosi i Šćurle smješteni su na južnoj strani brda Vilinjaka, zatim Granići (Donji) i Brstili uz jugoistočnu stranu brda Gradina. Dalje prema istoku smješteni su Džaje i Brstili-Tunjkići, a na krajnjem istoku se nalaze Čaglji i Brstili-Jukušići koji gotovo da tvore jedan zaselak. Medov Dolac prema popisu iz 2011. godine ima 170 stanovnika u 73 domaćinstava.
 
Prosjaka i sinova 05
 
U Medovu Docu, 1. siječnja 1921. rođen je veliki hrvatski pisac Ivan Raos. Školovao se u Splitu, Šibeniku i Zagrebu. Bavio se novinarstvom i raznim drugim zanimanjima. Pisao je pjesme, romane, drame i pripovijesti. Karakterizira ih nostalgija za izgubljenim djetinjstvom, poetska interpretacija đačkog života, te obilje faktografskih detalja o predratnoj Dalmatinskoj (Imotskoj) zagori i Splitu, koji daju karakterističan biljeg Raosovoj prozi. Posebno snažan odjek u njegovu djelu našle su slike, sjećanja i asocijacije na Medov Dolac. Na početku književne karijere objavljivao je većinom jednočinke u vlastitoj nakladi. Uvršten je u ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti (Zagreb, 1980.). Raos je osobito poznat po romanu  Prosjaci i sinovi (1971), koji je Antunu Vrdoljaku poslužio kao predložak za istoimenu televizijsku seriju. Struktura djela odgovara pikarskomu romanu jer je riječ o linearnom nizanju doživljaja i pustolovina prosjaka, skitnica i varalica na njihovu životnom putu. Usmeni žanrovi, pučka mudrost, poganska mitološka tradicija te kršćanski duhovni kompleks uključeni u tekst služe da bi oslikali bit načina života zajednice. Ta mitologija često pak prerasta u povijesno-političku raspravu o hrvatskom nacionalnom pitanju, koja je izazvala burnu reakciju tadašnje javnosti te Raosu otežala daljnje književno stvaranje. Ivan Raos je umro u Splitu, 8. srpnja 1987.g.
 
Prosjaka i sinova 04
 
U Medovu Docu nas je dočekao predsjednik Udruge građana Medov Dolac, Bogoslav Džaja sa svojim suradnicima. Prije posjeta Zavičajnom muzeju nazdravili smo sa domaćinima i počastili se kolačima koje su pripremili za nas. Zavičajni muzej se nalazi u staroj župnoj kući iz 1830. godine, a u njemu se čuvaju stvari, oprema i nošnje iz tog kraja.
 
Prosjaka i sinova 07
 
Prošetali smo se do rodne kuće Ivana Raosa gdje nas je mještanka upoznala sa opusom pisca. Na kraju posjeta sam od domaćina dobila prosjački drveni štap sa ugraviranom godinom nastanka. Hvala domaćinima na poklonu. Uistinu mi znači mnogo s obzirom da stvarno volim ovaj kraj i zalažem se da ga što više ljudi upozna.
Nakon Medova Doca išli smo prema Zmijavcima, gdje smo se uputila na turu prema Gradini. Nakon dva sata penjanja došli smo na Vrh Gradine, na kojem je postavljen zavjetni križ. Križ je podignut 1998. godine u čast poginulih i nestalih u II. svjetskom ratu te u Domovinskom ratu. Na Gradini smo napravili pauzu za marendu.
 
Prosjaka i sinova 08
 
Pogled sa Gradine puca na Kamešnicu, Zavelim, Vran, Čvrsnicu…
 
Prosjaka i sinova 09
 
Nakon pauze uputili smo se prema selu Karoglani gdje su snimane scene iz Prosjaka i sinova i gdje smo prepoznali ostatke Kikaševih dvora. Danas se selo počelo obnavljati i nadam se da se stanovnici polako vraćaju u ovaj prekrasan kraj.
 
Prosjaka i sinova 10
 
Slijedilo je spuštanje do Zmijavaca i odlazak na arheološki lokalitet Bublin sa ostacima starokršćanske bazilike, gdje nas je Josipa upoznala sa poviješću ovoga kraja.
 
Prosjaka i sinova 11
 
Izlet smo završili u Imotskome, penjanjem na tvrđavu Topanu koja se uzdiže iznad grada i Modrog jezera. Inače, Modro jezero je u potpunosti presušilo tako da smo mu mogli vidjeti dno. U Imotskom nas je naš Veljko počastio kolačima, kao i uvijek, te smo se nakon razmjene poklona i zahvale uputili prema gradu gdje smo uz piće nastavili druženje.
 
Prosjaka i sinova 12
 
Nadam se da sam vas ovim izletom potaknula na čitanje romana Prosjaci i sinovi te da ste upoznali neke nove lokalitete, za koje možda niste ni čuli do sada. Ovaj prekrasan kraj je zaslužio da ga što više posjećujemo, tako da se nadam da ćemo ovu tradiciju nastaviti i u godinama koje slijede. Hvala našem Veljku na gostoprimstvu i vođenju davno zaboravljenim stazama, hvala Josipi na stručnoj prezentaciji te veliko hvala predsjedniku i članovima Udruge građana Medov Dolac, koji su nas tako lijepo dočekali. A vi se možete vratiti u ovaj kraj u prvoj suboti mjeseca srpnja i uživati u Raosovim danima te još ponešto saznati o povijesti ovog kraja.
 
Tekst: Aleksandra Kuzmanić
Fotografije: Denis Vranješ
 
HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com