Izlet "Stazama prosjaka i sinova", 3.12.2017.

PDFIspis

Prosjaci i sinovi 06Pozivamo Vas da nam se u nedjelju 3. prosinca 2017. g. pridružite na izletu "Stazama prosjaka i sinova" gdje ćemo hodajući zaboravljenim stazama Imotske krajine obići najznačajnije lokalitete iz antologijskog romana Ivana Raosa "Prosjaci i sinovi".

 

 

Dinamički plan izleta:

Nedjelja, 3.12.2017.
 
06:45 Okupljanje na stanici u Sukoišanskoj ulici
07:00 Polazak prema Medovu Docu
 
Na putu prema Medovu Docu zaustavit ćemo se u Crkvinama u Cisti Velikoj. U razdoblju od 1993. do 2007. godine na Crkvinama su otkriveni i u vidu arheološkog parka prezentirani ostaci složenog kompleksa antičkih profanih, ranokršćanskih i ranosrednjovjekovnih sakralnih građevina okruženih pripadajućim grobljima, a koji je nastao pokraj nekadašnje krške lokve u kojoj su otkriveni ulomci prapovijesnih-brončanodobnih posuda. Ostaci pet različitih crkava podignutih na istim temeljima u razdoblju između sredine 5. i početka 10. stoljeća govore o promjenama koja su se na ovom području događale u razdoblju kasne antike i ranog srednjeg vijeka. U istom sklopu otkrivene su dvije cisterne za kišnicu i prateće prostorije među kojima je baptisterij s krsnim bazenom. Nakon Crkvina obići ćemo lokalitet Crljivica, gdje se nalazi najveća i najznačajnija skupina stećaka u Hrvatskoj, te sedam velikih bunara iz srednjeg vijeka. Stećci su 2016. g. uvršteni na UNESCO-vu listu svjetske baštine.
 
Prosjaci i sinovi 02
 
09:30 Dolazak u Medov Dolac
 
U Medovu Docu posjetiti ćemo Zavičajni muzej i obići ćemo rodnu kuću Ivana Raosa. Prozaik, dramatičar, pjesnik i scenarist Ivan Raos, nepravedno podcijenjen i nedovoljno poznat široj javnosti jedan je od najplodnijih suvremenih hrvatskih pisaca. Rođen je u Medovu Docu, 1. siječnja 1921. godine, kao najstarije dijete mlinara Petra i Mare rođene Cvitković. Prema njegovu najpoznatijem romanu Prosjaci i sinovi snimljena je serija u 13 nastavaka u režiji Antuna Vrdoljaka. Te 1971. godine, netom nakon sloma hrvatskog proljeća, serija je zabranjena, ne zbog sadržaja, nego zbog imena autora. Prikazana je tek 1984. godine, ali i tada su neki prizori bili cenzurirani.
 
Prosjaci i sinovi 05
 
10:30 Polazak prema Zmijavcima
11:00 Dolazak u Zmijavce
 
Zmijavci zauzimaju jugoistočni rub Imotsko-bekijskog polja i susjedno pobrđe. Osnovu za život ljudi na ovom prostoru pružaju ugodna klima i obradive poljoprivredne površine na zaravni polja, na uzvisinama i u vrtačama docima, pogodne za uzgoj žitarica, vinove loze, voćaka, duhana i povrtlarskih kultura. Zahvaljujući opisanim prirodnim pogodnostima, ovaj kraj bio je neprekidno dobro nastanjen sudeći po sačuvanim ostacima naselja i svetišta, tragovima prometnica te grobljima. Početke nazočnosti ljudi možemo pratiti od ranoga brončanog doba, kada su načinjene prve gradine i nadgrobne gomile. Iznad Zmijavaca se izdiže istaknuta Gradina (488 m) na istoimenom brdu, na kojoj se nalazila prapovijesna utvrda, a danas se na njoj nalazi križ.
 
12:30 Dolazak na Gradinu
 
Nakon uspona, napravit ćemo pauzu na Gradini i diviti se pogledu na Imotski, Vran, Čvrsnicu, Čabulju...
 
Prosjaci i sinovi 01
 
13:00 Polazak prema Karoglanima
 
Ovo staro selo koje su zadnji žitelji napustili krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, vrlo je interesantno po svom arhitektonskim rješenjima, po položaju, a bilo je i interesantno Antunu Vrdoljaku, redatelju kultne serije Prosjaci i sinovi. Prvih šest epizoda snimljeno je upravo u ovom selu, tu su još ostaci Kikaševih dvora, Fatine jame, i drugih lokaliteta iz spomenute serije. Nakon obilaska sela spustit ćemo se u Zmijavce.
 
Prosjaci i sinovi 04
 
15:00 Dolazak u Zmijavce i polazak prema lokalitetu Bublin
 
Ostaci bazilike pronađeni su u podnožju gradine Dikovača u Zmijavcima na nalazištu Bublin. Bazilika je bila sagrađena na kraju V. i početkom VI. st. Ona je zanimljiva jer ima dva zdenca. Pretpostavlja se da je okrugli zdenac bio mlađi te da se koristio za krštenje škropljenjem. Drugi zdenac imao je oblik križa i koristio se za krštenja uronjavanjem. 
 
Prosjaci i sinovi 03
 
16:00 Dolazak u Imotski
 
U Imotskom ćemo posjetiti kulu Topanu. Smještena je na klisuri nad Modrim jezerom, oko pola kilometra sjeverozapadno od današnjeg središta Imotskog. Pripada u red najznačajnijih srednjovjekovnih fortifikacijskih objekata unutrašnjeg dijela Dalmacije.  Pokraj Topane nalaze se nekad velebni Matanovi Dvori. Nakon obilaska spustit ćemo se do centra Imotskog gdje ćemo napraviti pauzu za piće.
 
Prosjaci i sinovi 07
 
18:00 Polazak prema Splitu
19:30 Dolazak u Split
 
Prijave za izlet: u prostorijama Društva, Sinovčićeva 2, utorkom, srijedom i četvrtkom od 18 do 22 sata, a petkom od 8 do 12 sati
Prijevoz: autobus
Prehrana: prehrana je u vlastitom aranžmanu
Težina ture: lagana (K1-T1)
Potrebna oprema: izletnička- prilagođena vremenskoj prognozi, baterijska lampa, planinarska iskaznica, hrana i piće
Informacije: u prostorijama Društva, na tel. 021/394-365 i na mob. 098/162 05 50 Aleksandra Kuzmanić 
Vodič: Aleksandra Kuzmanić 
 
Prednost kod popune autobusa imaju ranije prijavljeni s cjelovitom uplatom izleta.
Prisutni na izletu sudjeluju na vlastitu odgovornost i dužni su pridržavati se uputa vodiča.
Vodič zadržava pravo promjene rute i satnice ovisno o okolnostima.
 
Kondicijska zahtjevnost:
K1 - lagano (visinska razlika manja od 500 m)
K2 - srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
K3 - teško (visinska razlika od 1000 do 1300 m)
K4 - vrlo teško (visinska razlika veća od 1300 m)
 
Tehnička zahtjevnost :
T1 - nezahtjevno (bez upotrebe ruku i pomagala)
T2 - srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)
T3 - zahtjevno (povremeno penjanje uz upotrebu ruku i pomagala - via ferrata, a zimi povremena upotreba dereza i cepina)
T4 - vrlo zahtjevno (duže i zahtjevnije dionice osiguranih putova, a zimi konstantna upotreba dereza i cepina)
 
HPD Mosor
Sinovčićeva 2, p.p. 233
21001 SPLIT
OIB: 40461293872
tel: 021/394-365
fax: 021/272-719
mob: 091/50 99 545
  091/50 99 541
hpd.mosor.split@gmail.com